Na Međunarodni dan žena, EHC ponovno potvrđuje svoju predanost promicanju pravednog priznavanja, dijagnostike i skrbi za žene i djevojke koje žive s poremećajima krvarenja diljem Europe.

Poremećaji zgrušavanja poput hemofilije i von Willebrandove bolesti (VWD) i dalje se široko percipiraju kao stanja koja prvenstveno pogađaju muškarce. Ova zastarjela percepcija dovela je do trajnog nedovoljnog prepoznavanja, nedovoljno dijagnosticiranja i nedovoljnog liječenja žena i djevojaka s nasljednim poremećajima krvarenja. Diljem Europe, mnoge žene godinama doživljavaju neobjašnjive simptome prije nego što dobiju dijagnozu. Jako menstrualno krvarenje, postporođajno krvarenje i druge ginekološke komplikacije često se normaliziraju ili odbacuju, što odgađa pristup odgovarajućoj skrbi i specijalističkoj podršci.

Postizanje jednakosti u priznavanju i liječenju nije samo pitanje rodne ravnopravnosti—ono je ključno za izgradnju uključivih, otpornijih i na dokazima utemeljenih zdravstvenih sustava diljem Europske unije.

Rješavanje praznina

Kako bi se poboljšala situacija žena i djevojčica s poremećajima zgrušavanja, EHC poziva na koordinirano djelovanje na europskoj i nacionalnoj razini.

Jačanje uključivanja žena u istraživanja financirana iz EU-a

Žene i djevojke moraju biti sustavno uključene u istraživačke programe financirane iz EU-a, uključujući klinička ispitivanja, promatračke studije i inicijative za prikupljanje dokaza iz stvarnog svijeta.

Rutinsko prikupljanje i izvještavanje podataka razvrstanih po spolu trebalo bi biti dosljedno obavezno. Bez pouzdanih podataka koji odražavaju ženska iskustva — uključujući menstruaciju, trudnoću, porod i menopauzu — kliničko znanje ostaje nepotpuno, a zdravstvene nejednakosti i dalje postoje.

Integracija žena u europske registre i kliničke smjernice

Europski registri i zdravstvene podatkovne infrastrukture moraju sveobuhvatno obuhvatiti informacije o ženama i djevojkama s poremećajima zgrušavanja.

Ojačana koordinacija kroz Europske referentne mreže i prekogranična suradnja pružaju priliku za harmonizaciju dijagnostičkih putova i poboljšanje prikupljanja podataka među državama članicama.

Kliničke smjernice razvijene ili podržane na europskoj razini trebale bi se izričito baviti dijagnostikom i liječenjem poremećaja zgrušavanja kod žena. Simptomi poput obilnog menstrualnog krvarenja ili postporođajnog krvarenja trebaju se prepoznati kao potencijalni pokazatelji osnovnog poremećaja krvarenja, a ne zanemariti.

Poboljšanje edukacije zdravstvenih djelatnika

Obrazovanje i obuka ključni su za ranije prepoznavanje i dijagnozu.

Veća svijest među liječnicima opće prakse, ginekolozima, opstetričarima, hitnim liječnicima i hematolozima može značajno poboljšati ishode za žene i djevojčice. Ranija dijagnoza dovodi do boljih ishoda za zdravlje majki, poboljšane kvalitete života i održivijih zdravstvenih sustava.

Medicinsko obrazovanje i programi stručne obuke moraju odražavati stvarnost da poremećaji zgrušavanja pogađaju i žene i muškarce.

Poziv za rodno osjetljivu zdravstvenu skrb

EHC je spreman surađivati s Europskom komisijom, Europskim parlamentom, državama članicama, kliničarima i organizacijama pacijenata kako bi osigurao da žene i djevojke s poremećajima zgrušavanja budu u potpunosti uključene u politike EU-a o zdravstvu, istraživanju i ravnopravnosti spolova.

Na ovaj Međunarodni dan žena, EHC ponavlja da je pravedno priznavanje i skrb za žene i djevojčice s poremećajima zgrušavanja nužna za ostvarenje europske predanosti inkluzivnim i rodno osjetljivim zdravstvenim sustavima.